PITAJTE DOKTORA

ZA BESPLATNE SAVJETE NAZOVITE dr.med. DIJANU HEDER

tel. 01.4881600, 0994466551, info@eurovita.ch, WhatsApp, Viber: 0994466551

Zloćudni tumori pleure (plućne maramice)

By admin

22/12/2014

 

Primarni zloćudni tumori pleure su rijetkost. Znatno su češći sekundarni ili metastatski tumori koji su redovito praćeni izljevom ili nakupljanjem tekućine u pleuralnom prostoru. Ukoliko je zahvaćena parijetalna pleura (vanjski dio pleure koji oblaže stijenku prsnog koša, dok se unutarnji dio pleure, koji prekriva plućna krila, naziva visceralnom pleurom), pojavljuje se bol, a ostali su simptomi progresivna zaduha i kašalj. S iznimkom tumora središnjeg živčanog sustava, zloćudni tumori gotovo svih primarnih sijela mogu metastazirati na pleuru. Najčešći uzroci pleuralnog izljeva jesu tumori pluća i bronha, dojke, limfomi, leukemije, karcinomi želuca, jajnika i melanomi.

 

Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom i rengenskom snimkom pluća te dijaskopijom (ili prosvjetljenjem – metodom promatranja pojedinih organa ili organskih sustava na rengenskom fluorescentnom ekranu), a potvrđuje se pleuralnom punkcijom te pretragom dobivene tekućine. Ponekad se radi i biopsija pleure, a ako se ovim metodama ne može utvrditi priroda izljeva, radi se torakoskopija (pregled pleuralne šupljine pomoću torakoskopa – instrument poput cijevi) s uzimanjem materijala pod kontrolom oka. Torakoskopija daje točnu dijagnozu kod 97% bolesnika, a pogotovo je bitna za razlikovanje primarnih od metastatskih tumora pleure.

 

Zloćudni, metastatski izljevi liječe se evakuacijom tekućine iz pleuralne šupljine punktiranjem i kemoterapijom osnovne bolesti. Kod ponovnog nakupljanja izljeva rade se razni postupci za obliteraciju ili stvaranje priraslica između listova pleure. Najbolji i najsigurniji rezultati (uspješnost veća od 80%) postižu se davanjem talka u pleuralnu šupljinu. Postupak se zove talkaža. Kod malog broja bolesnika potreban je kirurški zahvat.

 

Mezoteliom je primarni zloćudni tumor pleure. Obično počinje na unutarnjem (parijetalnom) listu pleure, zahvaća vanjski (visceralni) list i zarobljuje pluća. Slučajevi malignog pleuralnog mezotelioma MPM-a grupiraju se oko određenih industrijskih zona, osobito onih gdje se često upotrebljava azbest. U 95% slučajeva oboljeli su muškarci, u životnoj dobi oko 65 godina. Azbest je sve prisutniji u industriji od sredine 60-ih godina prošloga stoljeća. Budući da je razdoblje od početka izloženosti azbestu do pojave MPM-a oko 30 do 40 godina, vrh pojavnosti očekuje se oko 2015. godine. U ožujku 2005.g. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je odluku kojom se zabranjuje proizvodnja, promet i uporaba azbestnih vlakana u Republici Hrvatskoj. Razlog tomu je nemogućnost utvrđivanja razine izloženosti koja ne dovodi do rizika razvoja bolesti. Azbestoza je u Hrvatskoj uglavnom izazvana profesionalnom izloženošću u proizvodnji i preradi azbestnih vlakana.

 

Duge azbestne niti otkrivene su kao uzrok u oko 80% slučajeva MPM-a. Duljina niti odlučujuća je za njihovu mogućnost ulaska u respiratorni trakt. Niti koje su dovoljno duge i tanke da prodru u plućno tkivo do pleure tamo se akumuliraju i stvaraju karakterističnu upalnu reakciju i kalcifikate. Te promjene su prekarcinoza. Nakon toga dolazi do genskih promjena koje su osnova karcinogeneze.

Klinička slika razvija se postepeno. Najčešći su simptomi otežano disanje, zaduha u naporu i bol u stjenci prsnog koša koji se pojavljuje kod starijih muškarca (50-80 godina). Ostali su znakovi bolesti vrućica nepoznatog uzroka koja često dulje traje, zatim znojenje, gubitak težine, gubitak snage, malaksalost i pogoršanje općeg tjelesnog stanja. Ukoliko se ovi simptomi pojave kod bolesnika koji rade s azbestom, velika je sumnja na postojanje malignog pleuralnog mezotelioma (MPM).

 

Za sada još uvijek nema terapijskog postupka za koji se može sa sigurnošću tvrditi da produljuje život bolesnika. Upitna je korist od kirurškog liječenja. Vrlo je malo bolesnika koji nakon zahvata dulje prežive. Iako je MPM dosta osjetljiv na zračenje, radioterapija je dosta ograničena zbog velikog volumena tumora pa se ne može ozračivati punom tumorskom dozom. Velika doza zračenja izazvala bi ozbiljnija oštećenja pluća, srca, jednjaka, pa čak i jetre. Danas se radioterapija uglavnom koristi u svrhu smanjenja boli i kontrolu skupljanja izljeva, za što su dovoljne manje doze. Učinkovitost kemoterapije u liječenju zloćudnog mezotelioma u dosad provedenim kliničkim pokusima nije bila visoka. Neke studije pokazuju da je do 20% MPM-a osjetljivo na kemoterapiju.

 

Prognoza dosta varira od bolesnika do bolesnika. Srednje preživljenje jest 18 mjeseci od prvih simptoma i 12 mjeseci od postavljanja dijagnoze. No, ima i petogodišnjih preživljenja neovisno o terapiji. Bolesnik se mora redovito kontrolirati kod pulmologa i onkologa.

Što čitati dalje ...

>

 

2017  © d.istra