PITAJTE DOKTORA

ZA BESPLATNE SAVJETE NAZOVITE dr.med. DIJANU HEDER

tel. 01.4881600, 0994466551, info@eurovita.ch, WhatsApp, Viber: 0994466551

Smanjimo rizik od tumora zdravim načinom života

Zašto nastaje rak? Brojne su teorije tijekom razvoja nauke pokušavale objasniti nastanak i razvoj maligne bolesti, no niti jedna do sad nije u potpunosti dala objašnjenje. Sigurno je da se ne radi o samo jednom uzroku. Samo 10% malignih oboljenja rezultat je djelovanja genetskih faktora, dok većina slučajeva nastaje pod utjecajem našeg ponašanja i utjecaja sredine.

By admin

20/12/2014

 

 

Klinička slika bolesti je različita i ovisi od oblika, stadija i proširenosti bolesti, a manifestira se simptomima koji nastaju ovisno o tome koji organ je zahvaćen bolešću. Tok i prognoza maligne bolesti također ovise od više faktora, ali najvažnije je naglasiti presudan značaj ranog otkrivanja i blagovremenog, pravilnog liječenja ove bolesti. Zbog toga je neophodno stalno učiti i prosvjećivati stanovništvo, podizati nivo znanja o ovim bolestima, faktorima rizika, omogućiti svakoj osobi da se osposobi za primjenu tehnika samopromatranja, samokontrole i samopregleda. Ne smije se dozvoliti da prirodan i opravdan strah ljudi od zloćudne bolesti „ukrade“ dragocjeno vrijeme za mogući povoljan ishod nastale bolesti.

 

Smanjivanje stope obolijevanja i umiranja od malignih bolesti moguće je postići uz sveukupan angažman svih društvenih struktura, počevši od svjesnog i odgovornog pojedinca i obitelji do zdravstvenih i prosvjetnih radnika, medija i sl. Ekonomska cijena bolesti može se lako izračunati, ali nemjerljiva je cijena koja se plaća kroz bol, patnju, onesposobljenost ili gubitak života. Istraživači procjenjuju da bi se primjenom svega onoga što se zna o prevenciji raka mogao spriječiti nastanak do dvije trećine slučajeva. Skoro dvije trećine svih umrlih od raka dovodi se u vezu sa četiri rizična faktora: pušenjem, nezdravom ishranom, gojaznošću i fizičkom neaktivnošću.

 

Mehanizmi djelovanja fizičke aktivnosti na nastanak raka nije u potpunosti poznat. Glavni mehanizam, koji se odnosi na sve lokalizacije raka, obuhvaća modificiranje nivoa hormona, koncentracije i aktivnosti faktora rasta, smanjenje količine masnih rezervi i povećanje imunološke otpornosti organizma. Fizičke aktivnosti dovode do snižavanja nivoa biološki raspoloživih seksualnih hormona. Niži nivo aktivnih seksualnih hormona može biti udružen sa smanjenjem rizika za razvoj hormonski-ovisnih tumora, kao što su tumori dojke, endometrijuma (sluznice koja oblaže unutrašnjost maternice), jajnika, prostate i testisa.

 

Poznato je da povećana izloženost ženskom spolnom hormonu – estrogenu tijekom dužeg perioda (rana menarha ili prva menstruacija, kasna menopauza, kasni prvi porođaj, izostanak dojenja) povećava rizik za karcinom dojke i kod premenopauzalnih i kod postmenopauzalnih žena. Karcinom prostate je povezan sa povišenim nivoom biološki raspoloživog testosterona. Fizička aktivnost djeluje ne samo na smanjenje nivoa biološki raspoloživih hormona, već i na povećanje cirkulirajućih seks-hormon vezujućih globulina koji, vezujući hormone, sprječavaju njihovo djelovanje na ciljno tkivo.

 

Pod djelovanjem fizičke aktivnosti dolazi do sniženja nivoa inzulina, glukoze, triglicerida i povećanja nivoa HDL kolesterola, što dovodi do redukcije rizika za razvoj malignih bolesti.

 

Od svih efekata fizičkog treninga koji se povezuje sa zaštitničkim djelovanjem najvažniji je onaj koji se povezuje s kontrolom tjelesne težine. Tjelesna težina predstavlja rezultat ravnoteže između unosa i trošenja energije. Potrošnja energije odvija se u tri nivoa: kao bazalni metabolizam, potrošnja vezana za proces probave i kao fizička voljna aktivnost. Fizička aktivnost je najznačajniji faktor potrošnje energije, ponajprije zbog mogućnosti voljnog utroška znatnih količina energije.

 

Postoje dokazi da su gojaznost i prekomjerna tjelesna težina faktori rizika za karcinom kolona, bubrega, endometrija, štitne žlijezde i za postmenopauzalni karcinom dojke. Također, abdominalno masno tkivo, nasuprot masnom tkivu kukova i stražnjice, metabolički je aktivnije i udruženo s većim rizikom za razvoj bolesti. Procjenjuje se da je ¼ do ⅓ malignih bolesti uvjetovana ili povećanom tjelesnom težinom ili smanjenom fizičkom aktivnošću.

 

Američko udruženje za karcinom u svom vodiču za prevenciju karcinoma putem dijete i fizičke aktivnosti daje popis aktivnosti i konkretne preporuke stanovništvu o modifikaciji načina i stila sjedalačkog načina života (pasivni, sjedeći, bez aktivnosti i kretanja).

 

PREPORUKE ZA FIZIČKU AKTIVNOST U CILJU REDUKCIJE RIZIKA ZA KARCINOM:

Fizičke aktivnosti treba prilagoditi starosti, spolu i nivou kulture pojedinca, treba se uvažavati razlike kardiorespiratornog kapaciteta unutar populacije,  provoditi fizičku aktivnost u svim životnim periodima i dobnim skupinama te osigurati podršku socijalne sredine za preventivne programe koji sadrže fizičku aktivnost uz preporuke za zdrav život (održavanje zdrave tjelesne težine).

 

Fizičku aktivnost treba provoditi prema ovim smjernicama:

 

  • za mlađe osobe – 45 min intenzivne aktivnosti
  • za starije osobe – 30 min umjerene aktivnosti
  • za osobe sa sjedalačkim načinom života početno niža aktivnost nego za već aktivne osobe
  • djeca i adolescenti – umjerena ili snažna fizička aktivnost u toku 60 min, pet ili više dana u tjednu

 

Umjerena tjelesna aktivnost je primjerice pješačenje, plesanje, lagana vožnja biciklom, jahanje, joga, odbojka, golf, bagminton,tenis (u parovima), održavanje travnjaka, radovi u vrtu, pješačenje, podizanje teškog tereta, domarski posao…

 

Snažna tjelesna aktivnost je primjerice trčanje, brza vožnja bicikla, teretana, preskakanje užeta, hrvanje, borilačke vještine, plivanje, nogomet, hokej, tenis (pojedinačno), košarka, stolni tenis, kopanje,  zidanje ili bilo koji oblik teškog manualnog rada.

 

KAKO SMANJITI SJEDILAČKI NAČIN ŽIVOTA ?

  • koristiti stepenice, a ne lift
  • ići pješice ili biciklom do željene destinacije
  • vježbati u paru s kolegama, obitelji ili prijateljima
  • 10 minuta brzog hoda u tijeku radnog vremena ili istezanje tijela
  • posjetiti prijatelja umjesto napisati e-mail
  • aktivan izlet umjesto vožnje automobilom
  • priključiti se sportskom timu
  • voziti stacionarni bicikl dok gledate TV
  • planirati vježbanje povećavajući broj dana i broj minuta po seansi

Što čitati dalje ...

Slovenski liječnici: potpunom legalizacijom konoplje suzbiti rast crnog tržišta

UN: Mala je vjerojatnost da je glifosat kancerogen

>

 

2017  © d.istra