PITAJTE DOKTORA

ZA BESPLATNE SAVJETE NAZOVITE dr.med. DIJANU HEDER

tel. 01.4881600, 0994466551, info@eurovita.ch, WhatsApp, Viber: 0994466551

Psihološka podrška oboljelima od maligne bolesti

Suočiti se s dijagnozom maligne bolesti nikome nije lagano ni jednostavno i izaziva u svakom čovjeku niz različitih psihičkih reakcija. Zbog dugotrajnog liječenja i terapije predstavlja prijetnju psihološkoj, tj. emotivnoj stabilnosti osobe koja se suočava s bolešću. Međutim, vrlo je bitno znati da danas suvremena medicina omogućuje čak i potpuno izlječenje raka ili znatno produžuje život bolesnika uz značajno poboljšanje kvaliteta života u odnosu na ranija iskustva. Naziv “rak” sve se češće i slobodnije upotrebljava, pa tako maligni tumor činimo bolešću kakve su i sve druge.

23/12/2014

By admin

 

 

Već prva saznanja o postojanju mogućnosti da netko boluje od raka razvijaju napetost i nesigurnost. Ljudi različito reagiraju kada saznaju da boluju od maligne bolesti i da ih očekuje zahtjevno liječenje praćeno neizvjesnošću i brojnim medicinskim procedurama. Za nekoga je maligna bolest stres, za nekoga je životna kriza, a netko dijagnozu, liječenje i sve medicinske intervencije doživljava kao traumatska iskustva. Potvrda dijagnoze često je praćena raznolikim depresivnim krizama te strahom od smrti i neizvjesne budućnosti. Bez pomoći i podrške obitelji, liječnika i drugog medicinskog osoblja duhovni se nemir još više pogoršava tijekom liječenja. Rak višestruko mijenja životni stil čovjeka.

 

Psihološka pomoć i podrška

Psihološka podrška pacijentima i njihovim obiteljima od velike je važnosti u trenucima kada prolaze kroz šok i stres suočavanja s dijagnozom, u trenucima straha, usamljenosti i demoraliziranosti između terapija, u stanjima kriza kada se bolest pogoršava, a prognoze nisu optimistične. Psihološka pomoć i podrška podrazumijevaju slušanje pacijentovih problema i potreba, podržavanje, ohrabrivanje i umirivanje pacijenta te sagledavanje problema i mogućih rješenja. Toplinu mogu ponuditi osobe kojima vjerujete i s kojima ste bliski. Obitelj i prijatelji od velikog su značaja u pružanju podrške i pomoći oboljelom, ali to, zbog emocionalne angažiranosti, ne mogu jednako kvalitetno obaviti kao profesionalci.

 

Stručnu psihološku podršku i pomoć pacijentima oboljelim od maligne bolesti i članovima njihovih obitelji trebaju pružiti stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u informiranju te pružanju emocionalne, psihološke i psihoterapijske pomoći. Ovakva vrsta pomoći može pacijentima unaprijediti kvalitetu života te njima i njihovoj obitelji omogućiti lakše suočavanje s problemima koji su posljedica malignih bolesti.

 

Cilj je stručnjaka poboljšanje kvalitete života oboljelih prevencijom psiholoških poremećaja, a pomažu im i da što bolje prihvate malignu bolest. Istovremeno, uče i obitelj i prijatelje da budu bolja podrška pacijentu. Potrebno ih je razumijeti, uvjeriti, ohrabriti i podržati u suočavanju s bolešću. Zajedno odlučuju koje probleme žele riješiti i kojim načinom. Stručne osobe pružaju pomoć u trenucima krize i gubitka emocionalne snage. U zajedničkom im radu pomažu u prepoznavanju pozitivnih aspekata bolesti i liječenja. Oni također pomažu u prepoznavanju nade i brige drugih za njihov oporavak, te pronalaženju ljude koji ih podržavaju, što je posebno važno za one koji nemaju vlastitu obitelj ili čije su obiteljske situacije konfliktne. Oboljele uče kako se boriti sa stresom i kako koristiti mehanizme obrane kako bi se što bolje adaptirali na novonastalu životnu situaciju.

 

Većinu ljudi, naročito one koji su prestrašeni i tužni, razgovor plaši, jer su tada suočeni s vlastitim stanjem od kojeg najčešće bježe. Međutim, kada se jednom ohrabre, osjete da razgovori na neki način ipak pomažu. Razgovor pomaže jer više nisu sami sa svojom bolešću, a stručna osoba može pomoći pri shvaćanju svojih osjećaja. Osjećaj olakšanja donosi i sama činjenica da se može slobodno razgovarati s nekim tko je zainteresiran , tko ne sudi i kome se može vjerovati. Pacijenti moraju prihvatiti sve ono što život donosi, a ne živjeti u prošlosti i očajavati zbog nevolje koja ih je zadesila, jer to vodi u ozlojeđenost i ljutnju, što dalje stvara destruktivnu energiju koja može biti opterećenje za tok bolesti. Danas se oboljeli od raka liječe i često se vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima te žive kvalitetno i u tome im treba nastojati pomoći.

 

Psihološka podrška i pomoć potrebna je ne samo osobama koje su tek saznale za dijagnozu raka, nego i onima koji se nalaze u fazi oporavka ili su već završili terapijske procedure, kao i članovima njihovih obitelji. Obično se događa da bolest veoma utječe na obiteljsku situaciju – zbližava ih ili produbljuje nesporazume i teškoće koje postoje od prije. Bitno je da se stresna situacija što prije prevlada i da se komunikacija održava, kako bi se postigla nova ravnoteža, koja uvažava novonastale prilike.

 

Kod onih kod kojih je strah od maligne bolesti svakodnevno prisutan, primjećen je visoki stupanj stresa, a dokazano je da stres loše utječe na imunološki sustav osobe. Onkolozi tvrde da se u ljudskom tijelu javljaju maligne (kancerogene) stanice, ali ako je imunitet jak, naš će ih organizam lako uništiti. Zato je važno misliti pozitivno i biti optimista. Depresija, strah i anksioznost vode u bolest i ometaju izlječenje. Članovi obitelji mogu se preispitivati je li njihovo ponašanje odgovarajuće, nisu li previše opušteni ili s druge strane napeti i ozbiljni. Oni su često prestrašeni, nespretni i nesigurni, ali svoja psihička stanja prikrivaju.

 

Posljednjih je nekoliko desetljeća u liječenju raka postignut ogroman napredak. Životni vijek oboljelih od malignih bolesti sve se više produžava, uz različite faze poboljšanja i pogoršanja, ponovljenih liječenja i medicinskih intervencija. Zbog toga treba pripremiti bolesnika da takvo stanje može dugo trajati, ne davajući pri tome preciznije prognoze. Sve je više potpuno izlječenih bolesnika, a isto tako i zaliječenih, koji niz godina žive zahvaljujući raznim mogućnostima uspješnog liječenja zloćudnih tumora. Upravo je zato potrebno poraditi na lakšem proživljavanju tijeka liječenja i na podršci u kasnijoj socijalizaciji zaliječenih ili izliječenih bolesnika. Bolesnika treba informirati o događajima u obitelji, susjedstvu, poslu, aktualnim društvenim događajima. Takva komunikacija značit će da bolesnik nije orijentiran samo na misli o bolesti i da zaista ima velike nade za budućnost. To mu potvrđuje da ga bolest nije onesposobila i isključila iz svakodnevnog života. Neki stavovi da bolesnika treba poštedjeti i selekcionirati informacije koje do njega dolaze nisu osnovani, jer on želi sudjelovati u životu. Ako se izolira od okoline i društvenih događaja, bolesnik postaje nepovjerljiv i povlači se u sebe. Shvaćanje i razumijevanje psihičkih stanja kroz koje prolazi netko nama blizak može pridonijeti boljoj i kvalitetnijoj podršci koju pružamo oboljelom. A bolesnik sam, utopljen u svoje doživljaje i strahove, neće se osjetiti usamljenim ako svoje reakcije shvati kao nešto sasvim uobičajeno. Nekima će i samo saznanje da postoje različiti oblici podrške i razumijevanja dati novu snagu, a sve s ciljem da se ohrabre kako bi aktivno sudjelovali u traženju odgovora i podrške za tegobe koje ih muče.

 

Što čitati dalje ...

Slovenski liječnici: potpunom legalizacijom konoplje suzbiti rast crnog tržišta

UN: Mala je vjerojatnost da je glifosat kancerogen

>

 

2017  © d.istra