PITAJTE DOKTORA

ZA BESPLATNE SAVJETE NAZOVITE dr.med. DIJANU HEDER

tel. 01.4881600, 0994466551, info@eurovita.ch, WhatsApp, Viber: 0994466551

LEUKEMIJA

 

 

AKUTNA LIMFOCITNA LEUKEMIJA ODRASLE OSOBE

Leukemija je rak krvnih stanica. Većina krvnih stanica nastaje u koštanoj srži. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na način na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u koštanoj srži.

Postoje različite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblastična leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su najčešći tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od pluća do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi), također mogu postati stanice raka.

Leukemije se najčešće javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju među najčešći rak kod djece mlađe od 15 godina.

Leukemija može biti akutna ili kronična. Akutna leukemije je brzo rastući rak i obično se brzo i   pogoršava. Kronična leukemija je sporije rastući rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Liječenje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kronična.

 

 

 

Opće informacije o akutnoj limfocitnoj (limfoblastičnoj) leukemiji

KLJUČNE TOČKE

 

• Akutna limfocitna leukemija kod odrasle osobe (ALL) je vrsta raka u kojem koštana srž proizvodi previše limfocita (tip bijelih krvnih stanica).

• Leukemija može pogoditi  crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombocite.

• Prethodna kemoterapija i izloženost zračenju mogu povećati rizik razvoja ALL-a.

• Znakovi i simptomi ALL  kod odraslih uključuju vrućicu, osjećaj umora i modrice ili krvarenje po koži.

• Testovi koji ispituju krv i koštanu srž služe za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje odraslih ALL-a odraslih osoba

• Neki čimbenici utječu na prognozu (mogućnost oporavka) i mogućnosti liječenja.

 

Akutna limfocitna leukemija odrasle osobe (ALL) je vrsta raka u kojem koštana srž proizvodi previše limfocita (tip bijelih krvnih stanica).

Akutna limfocitna leukemija kod odraslih (ALL, također nazvana akutna limfoblastična leukemija) je rak krvi i koštane srži. Ukoliko se ne liječi bolest brzo napreduje.

 

 

Anatomija kosti:  Kost se sastoji od kompaktne kosti, spužvaste kosti i koštane srži. Kompaktna kost čini vanjski sloj kostiju. Spužvasta kost se nalazi uglavnom na krajevima kostiju i sadrži crvenu srž. Koštana srž se nalazi u središtu većine kostiju i ima mnogo krvnih žila. Postoje dvije vrste koštane srži: crvena i žuta. Crvena srž sadrži krvne matične stanice koje mogu postati crvene krvne stanice, bijele krvne stanice ili trombociti. Žuta srž je uglavnom sastavljena od masnoća.

Leukemija može zahvatiti crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombocite.

 

Normalno, koštanu srž čine matične krvne stanice (nezrele stanica) koje postaju zrelim krvnim stanicama tijekom vremena. Matična krvna stanica može postati mijeloidna matična stanica ili limfoidna matična stanica.

 

Od mijeloidnih matičnih stanica nastaje jedna od tri vrste zrelih krvnih stanica:

• Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.

• Trombociti koji stvaraju krvne ugruške da se zaustavi krvarenje.

• Granulociti (bijele krvne stanice) koji se bore protiv infekcije i bolesti.

Limfoidna  matična stanica postaje limfoblastna stanica, a zatim jedna od tri vrste limfocita (bijele krvne stanice):

• B limfociti koji stvaraju protutijela koja pomažu u borbi protiv infekcije.

• T limfociti koji pomažu B limfocitima stvarati protutijela koja pomažu u borbi protiv infekcije.

• Prirodne stanice ubojica koje napadaju stanice raka i viruse.

 

 

Razvoj krvnih stanica:  Matična krvna  stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

Kod ALL-a , previše matičnih stanica postaje limfoblasti, odnosno nezreli B ili T limfociti. Ove stanice također nazivamo leukemične stanice. Ove leukemične stanice ne mogu se dobro boriti protiv infekcije. Također, budući da se broj leukemičnih stanica povećava u krvi i koštanoj srži, postoji manje prostora za zdrave bijele i crvene krvne stanice te trombocite. To može uzrokovati infekciju, anemiju i lakše nastajanje  krvarenja. Rak se također može proširiti na središnji živčani sustav (mozak i leđnu moždinu).

 

Prethodna kemoterapija i izloženost zračenju mogu povećati rizik razvoja ALL-a.

Sve što povećava rizik od dobivanja bolesti naziva se čimbenik ili faktor rizika. Imajući faktor rizika ne znači da ćete dobiti rak. Bez faktora rizika ne znači da nećete dobiti rak. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako smatrate da ste u opasnosti. Mogući faktori rizika za ALL uključuju sljedeće:

-muški spol

-bijela rasa

-starost preko 70 godina

-liječenje u prošlosti kemoterapijok ili zračenjem

-izloženost visokoj razini zračenja u okolini (kao što je nuklearno zračenje)

-određeni genetski poremećaji, kao što je Downov sindrom

 

 

Znakovi i simptomi ALL-a odraslih uključuju vrućicu, osjećaj umora i lakše nastajanje modrica ili krvarenja.

Rani znakovi i simptomi ALL mogu biti poput gripe ili drugih uobičajenih bolesti. Provjerite kod svog liječnika ako imate bilo što od sljedećeg:

-slabost ili osjećaj umora

-vrućicu ili noćno znojenje

- lako nastajanje modrica ili krvarenja

-petehije (točkasta krvarenja u koži)

-pomanjkanje daha

-gubitak težine ili gubitak apetita

-bol u kostima ili trbuhu

-bol ili osjećaj punine ispod rebara

-bezbolne kvržice na vratu, pazuhu, trbuhu ili preponama

-često imate infekcije

Ovi i drugi znakovi i simptomi kod odraslih mogu biti uzrokovani  akutnom limfocitnom leukemijom ili nekim drugim stanjima.

 

Testovi koji koriste za ispitivanje krvi i koštane srži, a služe za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje  ALL-a odraslih.

 

Mogu se koristiti sljedeći testovi i postupci:

 

Fizikalni pregled i povijest bolesti: Fizikalnim pregledom provjeravaju se opći znakovi zdravlja, uključujući provjeru znakova bolesti, kao što su infekcija ili bilo što drugo što se čini neobičnim. Također će se ispitati povijest zdravstvenih navika pacijenta , prošlih bolesti i tretmana.

 

Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom  slikom (DKS): Postupak u kojem se izvlači uzorak krvi i provjerava sljedeće:

-broj crvenih krvnih stanica i trombocita

-broj i vrsta bijelih krvnih stanica

-količina hemoglobina (proteina koji nosi kisik) u crvenim krvnim stanicama

-udio crvenih krvnih stanica u ukupnom volumenu krvi

 

 

Kompletna krvna slika(KKS): Krv se skuplja umetanjem igle u venu i dopuštajući da krv utiče u epruvetu. Uzorak krvi se šalje u laboratorij i broje se crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombociti. KKS se koristi za testiranje, dijagnozu i praćenje različitih stanja.

Biokemijske krvne pretrage: Postupak u kojem se provj erava uzorak krvi za mjerenje količine određenih tvari koje organi i tkivi u tijelu otpuštaju u krv.  Neuobičajena  (viša ili niža od normalne) količine te tvari može biti znak neke bolesti.

Razmaz periferne krvi: Postupak u kojem se provjerava uzorak krvi za blast stanice, broj i vrste bijelih krvnih stanica, broj trombocita i promjene u obliku, veličini i broju krvnih stanica.

Aspiracija koštane srži i biopsija: Uzimanje uzorka koštane srži, krvi i malog komada kosti umetanjem šuplje igle u zdjeličnu ili prsnu kost. Patolog pregledava koštanu srž, krv i kost pod mikroskopom tražeći abnormalne stanice.

 

Aspiracija koštane srži i biopsija. Nakon što se utrne ili anestezira maleno područje kože, igla za biopsiju koštane srži umeće se u pacijentovu zdjeličnu kost. Dobiju se uzorci krvi, kosti i koštane srži i ispituju se pod mikroskopom.

Sljedeći testovi mogu se napraviti na uzorcima krvi ili koštane srži koji se dobiju biopsijom koštane srži:

Citogenetska analiza: laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku krvi ili koštane srži promatraju pod mikroskopom kako bi se utvrdilo postoje li određene promjene u kromosomima limfocita. Na primjer, u Philadelphia kromosom  pozitivnoj  ALL,  dio jednog kromosoma  premiješta na drugi kromosom.

 

Philadelphia kromosom: Komadi kromosoma 9 i komad kromosoma 22 otkinu se i mijenjaju mjesta. Dio kromosoma 9 koji sadrži onkogen c-alb prmješta se na kromosom 22 i spaja sa BCR genom. Takav kromosom 22 se naziva Philadelphia kromosomom.

Imunofenotipizacija: Postupak koji se koristi za identifikaciju stanica, na temelju vrsta antigena ili markera na površini stanice. Taj se postupak koristi za dijagnosticiranje podtipa ALL-a, uspoređujući stanice raka s normalnim stanicama imunološkog sustava. Na primjer, citokemijska studija može testirati stanice u uzorku tkiva korištenjem kemikalija (boja) za traženje određenih promjena u uzorku. Kemikalija može uzrokovati promjenu boje u jednoj vrsti stanice leukemije, ali ne i u drugoj vrsti stanica leukemije.

Neki čimbenici utječu na prognozu (mogućnost oporavka) i mogućnosti liječenja.

Prognoza (vjerojatnost oporavka) i mogućnosti liječenja ovise o sljedećem:

-starost pacijenta

-je li se rak proširio na mozak ili leđnu moždinu

-Postoje li određene promjene u genima, uključujući  Philadelphia kromosom

-da li je rak liječen prije ili da li se ponovo vratio

 

 

ODREĐIVANJE STADIJA ILI PROŠIRENOSTI  AKUTNE LIMFOCITNE  LEUKEMIJE ODRASLIH OSOBA

KLJUČNE TOČKE

Jednom kada se dijagnosticira ALL odrasle osobae, obavljaju se testovi kako bi se utvrdilo da li se rak proširio na središnji živčani sustav (mozak i leđnumoždinu) ili na druge dijelove tijela.

Ne postoji standardni sustav za određivanje stadija ALL-a odrasle osobe.

Opseg ili širenje raka obično se opisuje kao faze ili stadiji. Važno je znati je li se leukemija proširila izvan krvi i koštane srži kako bi se planiralo liječenje. Sljedeći testovi i postupci mogu se koristiti kako bi se utvrdilo da li se leukemija širi:

Rendgen prsnog koša: Rendgen organa i kostiju unutar prsnog koša. Rendgen je vrsta energetske zrake koja može proći kroz tijelo i na filmu stvara sliku područja unutar tijela.

Lumbalna punkcija: Postupak koji se koristi za prikupljanje uzorka cerebrospinalne tekućine  ili cerebrospinalnog likvora (CSL) iz kralježnice. To se postiže postavljanjem igle između dva kralješka do cerebrospinalnog likvora u kralježnici i uzimanjem uzorka likvora. Uzorak CSL provjerava se pod mikroskopom tražeći znakove da li se stanice leukemije šire na mozak i leđnu moždinu. Ovaj postupak se također naziva LP ili lumbalna punkcija.

 

 

Lumbalna punkcija. Pacijent leži na boku u zgrčenom položaju. Nakon što se maleno područje na donjem dijelu leđa dezinficira i anestezira, spinalna igla (dugo, tanka igla) umeće se u donji dio kralješnice za uzimanje uzorka cerebrospinalne tekućine (CSL, prikazano plavom bojom). Tekućina se šalje u laboratorij na ispitivanje.

CT sken-kompjuterizirana tomografija: Postupak koji čini niz detaljnih slika trbuha, preuzet iz različitih kutova. Slike su napravljene pomoću računala povezanih s rendgenskim strojem. Mogu se davati pacijentu i kontrastno sredstvo ili „boja“ koja se može ubrizgati u venu ili progutati kako bi se organi ili tkiva pokazali jasnije. CT se još naziva i kompjuterizirana aksijalna tomografija (CAT).

MRI (magnetska rezonancija): Postupak koji koristi magnet, radio valove i računalo kako bi napravio seriju detaljnih slika područja unutar tijela. Ovaj postupak se također naziva i nuklearna magnetska rezonancija (NMRI).

 

Ne postoji standardni sustav za određivanje stadija ALL-a

Bolest se opisuje kao neliječena, u remisiji ili rekurentna.

 

Neliječena ALL odrasle osobe

ALL je novo dijagnosticirana i nije liječena  osim ublažavanja  znakova i simptoma kao što su temperatura, krvarenje ili bol.

 

• Kompletna krvna slika je abnormalna.

• Više od 5% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).

• Postoje znakovi i simptomi leukemije.

 

ALL odrasle osobe u remisiji

ALL je bila liječena.

 

• Kompletna krvna slika je normalna.

• 5% ili manje stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).

• Nema znakova ili simptoma leukemije osim u koštanoj srži

 

Rekurentna ili povratna akutna limfocitna  leukemija kod odraslih

Povratna ili rekurentna akutna limfocitna  leukemija odraslih (ALL) je rak koji se ponovo vraća nakon ulaska u remisiju.  ALL se može vratiti u krv, koštanu srž ili druge dijelove tijela.

Pregled opcija liječenja

KLJUČNE TOČKE

• Postoje različite vrste liječenja  odraslih pacijenta  s ALL-om.

• Liječenje ALL-a odraslih obično ima dvije faze.

• Koriste se četiri vrste standardnih postupaka:

                           -kemoterapija

                           -terapija radijacijom ili zračenjem

                           -kemoterapija s transplantacijom matičnih stanica

                            -ciljana terapija

• Nove vrste liječenja se ispituju u kliničkim ispitivanjima.

                           -Biološka terapija

                           -eksperimentalna genska terapija znana kao CAR-T stanična terapija

• Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju.

• Pacijenti mogu ući u klinička ispitivanja prije, tijekom ili poslije početka liječenja raka.

• Pacijenti s ALL-om mogu imati kasne učinke liječenja.

• Možda će biti potrebni daljnji testovi.

 

 

LIJEČENJE AKUTNE LIMFOCITNE LEUKEMIJE ODRASLIH OSOBA

Postoje različite vrste liječenja odraslih pacijenta s ALL-om.

 

Dostupni su različiti oblici liječenja odraslih bolesnika s akutnom limfocitnom  leukemijom (ALL). Neki tretmani su standardni (trenutno se koriste za liječenje), a neki se ispituju u kliničkim ispitivanjima. Kliničko ispitivanje liječenja je istraživačka studija koja je namijenjena poboljšanju trenutačnih tretmana ili dobivanju informacija o novim tretmanima za pacijente s rakom. Kada klinička ispitivanja pokazuju da je novi tretman bolji od standardnog liječenja, novi tretman može postati standardni tretman. Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju. Neka klinička ispitivanja su otvorena samo za pacijente koji se još nisu počeli liječiti.

 

Liječenje odraslih s ALL-om obično ima dvije faze.

 

Liječenje odraslih osoba s ALL-om se obavlja u fazama:

 

Indukcijska ili uvodna terapija za postizanje ili uvođenje bolesnika u  remisiju: Ovo je prva faza liječenja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i koštanoj srži. Ovo stavlja leukemiju u remisiju.

Terapija  nakon postizanja remisije: Ovo je druga faza liječenja. Počinje nakon što je leukemija u remisiji. Cilj terapije nakon postizanja remisije je da ubije preostale stanice leukemije koje možda neće biti aktivne, ali bi mogle početi rasti  i izazvati recidiv. Ova faza se također naziva i terapija održavanja remisije.

Liječenje pod nazivom profilaksa mozga ili centralnog živčanog sustava (brain or central nervous system prophylaxis):  obično se daje tijekom svake faze terapije. Mnoga sredstva za kemoterapiju koja se koriste za liječenje ALL ne mogu proći moždanu opnu i ući u središnji živčani sustav, stanice leukemije mogu. Profilaksa mozga predstavlja primjenu lijeka direktno u središnji živčani sustav korištenjem lumbalne punkcije, kako bi se spriječilo da se leukemija „sakrije“ u ta područja tijekom kemoterapije i da se opet razvije nakon liječenja. Može se koristiti i radioterapija (zračenje) mozga ili leđne moždine.

 

 

Koriste se četiri vrste standardnih postupaka:

Kemoterapija

Kemoterapija je liječenje raka koje koristi lijekove za zaustavljanje rasta stanica raka, bilo ubijanjem stanica ili zaustavljanjem njihovog dijeljenja. Kada se kemoterapija uzima na  usta ili ubrizgava u venu ili mišić, lijekovi ulaze u krvotok i mogu doći do stanice raka svugdje u  tijelu (sistemska kemoterapija). Kada se kemoterapija daje  izravno u cerebrospinalnu tekućinu (intratekalna kemoterapija), organ ili tjelesnu šupljinu kao što je abdomen, lijekovi uglavnom djeluju na stanice raka u tim područjima (lokalna  kemoterapija). Kombinirana kemoterapija je liječenje pomoću više od jednog lijeka protiv raka. Način na koji se kemoterapija daje ovisi o tipu i stadiju raka koji se liječi.

Intratekalna kemoterapija može se koristiti za liječenje ALL –a odraslih koji se proširio ili se može proširiti na mozak i leđnu moždinu. Kada se koristi za smanjivanje mogućnosti da se stanice leukemije prošire na mozak i kralježničnu ili leđnu moždinu, to se zove profilaksa mozga ili centralnog živčanog sustava.

 

 

Intratekalna kemoterapija. Antitumorski lijekovi se ubrizgavaju u intratekalni prostor, prostor koji sadrži cerebrospinalnu tekućinu (CSL, prikazano plavom bojom). Postoje dva različita načina za to. Jedan od načina, prikazan u gornjem dijelu slike, je ubrizgavanje lijekova u spremnik Ommaya (kupolasti spremnik koji se stavlja ispod vlasišta tijekom operacije, sadrži  lijekove koji dalje prolaze kroz malu cijev u mozak ). Drugi način, prikazan u donjem dijelu slike, je ubrizgavanje lijekova izravno u CSL u donjem dijelu kralježnice, nakon što je malo područje na donjem dijelu leđa utrnjeno ili anestezirano za prolaz igle.

 

Terapija radijacijom ili zračenjem

 

Radioterapija je liječenje raka koja koristi visoko-energetske rendgenske zrake ili druge vrste zračenja kako bi se ubile stanice raka ili im se zaustavilo rast. Postoje dvije vrste radijacijske terapije:

Vanjska radioterapija koristi stroj izvan tijela kako bi poslali zračenje prema raku.

Unutarnja radioterapija ili brahiterapija je vrsta radioterapije kod koje se minijaturni radioaktivni izvori zračenja dovode u kontakt sa tumorom. Radioaktivni izvori zračenja se u kontakt sa tumorom dovode na različite načine: stavljanjem izvora u katetere koji su postavljeni u tjelesne šupljine ili postavljanjem u igle koje su prethodno postavljene u tumor ili neposrednu blizinu tumora.

 

Način na koji se daje terapija zračenjem ovisi o vrsti raka. Vanjska radioterapija može se koristiti za liječenje ALL-a odraslih koji se proširio ili se može proširiti na mozak i leđnu moždinu. Kada se upotrebljava na taj način, naziva se terapija središnjeg živčanog sustava (CNS) ili profilaksa CNS-a. Vanjska radioterapija također se može koristiti kao palijativna terapija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

 

Kemoterapija s transplantacijom matičnih stanica

 

Presađivanje matičnih stanica je proces uzimanja matičnih stanica iz koštane srži za reinfuziju u pacijenta nakon velikih doza kemoterapije.

Matične stanice se u koštanoj srži dijeli i tako stvaraju crvene i bijele krvne stanice te krvne pločice ili trombocite. Matične stanice se prikupljaju prije samog liječenja velikim dozama kemoterapijom i pohranjuju se zamrzavanjem. Matične stanice se mogu prikupljati ili iz koštane srži ili iz periferne krvi. Na taj način se rješava problem kad kemoterapija uništava i maligno promijenjene i normalne zdrave stanice. Nakon završene kemoterapije, matične stanice se vraćaju infuzijom u pacijenta i nastavljaju se dalje dijeliti i stvarati nove krvne stanice.

 

 

Transplantacija matičnih stanica. (Korak 1): Krv se uzima iz vene na ruci davatelja. Donor može biti sam pacijent ili druga podudarna osoba. Krv teče kroz stroj koji odvaja  matične stanice. Zatim se krv vraća donoru kroz venu na drugoj ruci. (Korak 2): Pacijent prima kemoterapiju za ubijanje malignih stanica. Pacijent može primiti I terapiju zračenjem (nije prikazano). (Korak 3): Pacijent prima matične stanice kroz kateter smješten u krvnu žilu u prsima.

Ciljana terapija

Ciljana terapija je vrsta liječenja koja koristi lijekove ili druge tvari za prepoznavanje i napad na specifične stanice raka bez oštećenja normalnih stanica. Terapija monoklonalnim protutijelima i terapija inhibitorima tirozin-kinaze su vrste ciljane terapije koje se koriste za liječenje ALL-a odraslih osoba.

Terapija monoklonalnim protutijelima je liječenje raka koje koristi protutijela koja su napravljena u laboratoriju, iz jednog tipa stanica imunološkog sustava. Ta protutijela mogu identificirati tvari na stanicama raka, tj. antigen kao specifičnu strukturu oznake na površini stanice. Svako monoklonalno antitijelo prepoznaje specifični antigen na kancerogenoj stanici.  Antitijela se pričvršćuju na antigen i ubijaju stanice raka, blokiraju njihov rast ili širenje. Monoklonska protutijela daju su infuzijom. Mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim onkološkim lijekovima ili zračenjem. Jedan od takvij lijekova je blinatumomab.

Terapija inhibitorima tirozin-kinaze blokira enzim, tirozin kinazu, koji uzrokuje stvaranje većeg broja bijelih krvnih stanica iz matičnih stanica. Imatinib mesilat (Gleevec), dasatinib i nilotinib su inhibitori tirozin kinaze koji se koriste za liječenje ALL-a odraslih osoba.

 

Nove vrste liječenja ispituju se kroz klinička istraživanja.

 

Ovaj sažetak opisuje tretmane koji se proučavaju u kliničkim ispitivanjima. Nemoguće je navesti  svaki novi tretman koji se proučava.

Biološka terapija ili imunoterapija

Biološka terapija je liječenje koje koristi pacijentov imunološki sustav za borbu protiv raka. Tvari koje je proizvodi tijelo ili su napravljene u laboratoriju koriste se za pojačavanje, usmjeravanje ili obnavljanje prirodne obrane tijela od raka. Ova vrsta liječenja raka se naziva se i bioterapija ili imunoterapija.

 CAR-T stanična terapija (CAR- chimeric antigen receptor)

CAR T-stanična terapija je vrsta imunoterapije koja mijenja bolesnikove T stanice (tip stanice imunološkog sustava) pa će napadati određene bjelančevine na površini stanica raka. T-stanice se uzimaju iz pacijenta i posebni receptori se dodaju na njihovu površinu u laboratoriju. Modificirane stanice nazivaju se (CAR)-T stanicama. CAR- T stanice se uzgajaju u laboratoriju i daju pacijentu infuzijom. CAR- T stanice se umnožavaju u pacijentovoj krvi i napadaju stanice raka. CAR T-stanična terapija se proučava u liječenju ALL-a odraslih  koji se ponovo pojavio (vratio).

 

 

Pacijenti mogu razmisliti žele li sudjelovati u kliničkom ispitivanju.

Za neke pacijente sudjelovanje u kliničkom ispitivanju može biti najbolji izbor za liječenje. Klinička ispitivanja dio su procesa istraživanja raka. Klinička ispitivanja su učinjena kako bi se utvrdilo je li novi tretman raka siguran i učinkovit ili bolji od standardnog liječenja.

Mnogi današnji standardni tretmani za rak temelje se na ranijim kliničkim ispitivanjima. Pacijenti koji sudjeluju u kliničkom ispitivanju mogu primiti standardni tretman ili biti među prvima koji će primiti novi tretman.

Pacijenti koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima također pomažu poboljšati način liječenja raka u budućnosti. Čak i kada klinička ispitivanja ne dovode do učinkovitih novih tretmana, često se bave važnim pitanjima i pomažu u poticanju istraživanja.

 

Pacijenti mogu ući u klinička ispitivanja prije, tijekom ili nakon početka liječenja raka.

Neka klinička ispitivanja uključuju samo bolesnike koji još nisu liječeni. Ostala su ispitivanja tretmane za pacijente čije liječenje do tada nije bilo uspješno. Postoje i ispitivanja koja testiraju nove načine za zaustavljanje povrata ili relapsa raka ili smanjenje nuspojava liječenja raka.

 

Pacijenti s ALL-om mogu imati i kasne učinke liječenja.

Nuspojave od liječenja raka koje počinju tijekom ili nakon tretmana , a nastavljaju mjesecima ili godinama,  nazivaju se kasni učinci. Kasni učinci liječenja za ALL mogu uključivati rizik od drugog karcinoma (nove vrste karcinoma). Redovite kontrole su vrlo važne kod pacijenata sa dugoročnim  preživljenjem.

 

Možda će biti potrebni i daljnji testovi.

 

Neki od testova koji su učinjeni radi dijagnosticiranja raka ili otkrivanja stadija raka mogu se ponoviti. Neki će se testovi ponavljati kako bi se vidjelo koliko dobro djeluje terapija, da li se stanje promijenilo i da le se vrak ponovo vratio. Odluke o tome hoće li se nastaviti, mijenjati ili će prestati liječenje, mogu se temeljiti na rezultatima tih testova.

 

 

 

Liječenje akutne netretirane limfoblastične  leukemije kod odraslih

 

Standardna obrada akutne limfocitne leukemije (ALL) kod odraslih osoba indukcijom remisije uključuje sljedeće:

• Kombinirana kemoterapija.

• Terapija inhibitorom tirozin-kinaze imatinib mesilatom kod nekih bolesnika. Neki od tih pacijenata mogu dobivati i  kombiniranu kemoterapiju.

• Potporna njega uključuje antibiotike i transfuzije crvenih krvnih stanica i trombocita.

• CNS  profilaksa, uključujući kemoterapiju (intratekalnu i / ili sistemsku) sa ili bez terapije zračenja mozga.

 

Akutna limfocitna leukemija u remisiji

Standardno liječenje ALL-a odraslih  tijekom faze poslije remisije uključuje sljedeće:

• Kemoterapija.

• Terapija inhibitorom tirozin kinaze.

• Kemoterapija s transplantacijom matičnih stanica.

• CNS profilaksua, uključujući kemoterapiju (intratekalnu i / ili sistemsku) sa ili bez terapije zračenja mozga.

 

Rekurentna ili povratna akutna limfocitna  leukemija kod odraslih

Standardno liječenje recidivne ALL može uključivati sljedeće:

• Kombinacijska kemoterapije i / ili terapije monoklonalnim protutijelima  s blinatumomabom praćeno  transplantacijom matičnih stanica.

• Radioterapija s niskom dozom zračenja kao palijativna skrb za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

• Terapija inhibitorom tirozin kinaze dasatinibom kod nekih bolesnika.

 

Neki od tretmana koji se proučavaju u kliničkim ispitivanjima za ponavljajuće ALL kod odraslih osoba  uključuju sljedeće:

• Kliničko ispitivanje transplantacije matičnih stanica pomoću pacijentovih matičnih stanica.

• Kliničko ispitivanje biološke terapije.

• Kliničko ispitivanje CAR- T stanične terapije (CAR- chimeric antigen receptor)

• Kliničko ispitivanje novih lijekova protiv raka.

 

>

 

2017  © d.istra